Jezik 

Biskupi u Međugorju i o Međugorju

Date: 5. rujan 2006
Category: Crkveni pastiri o Međugorju , Međugorje u Crkvi

Biskupi u Međugorju i o Međugorju, VII

Posjet brazilskog biskupa

PoČetkom studenog 1997. svetiŠte Kraljice mira u Međugorju posjetio je pomoŠni biskup Brazilije, glavnog grada latinskoameriČke zemlje Brazil, monsinjor Joao Evangelist Martins Terra. Za vrijeme svoga boravka rado je prihvatio reći neŠto o svojim dojmovima i iskustvima. Razgovor donosimo u cijelosti.

Press Bulletin.: Na poČetku Vam želimo izraziti dobrodoŠlicu u Međugorje. Recite nam neŠto o VaŠoj zemlji, VaŠem gradu Braziliji, kulturi vaŠeg naroda, religiji, standardu ...

Biskup Martins: Najprije pozdravljam sve Čitatelje. Ja sam pomoŠni biskup Brazilije i zovem se Juan Evangelist Martins Terra. Brazilija je jedan novi grad i glavni grad Brazila. Star je samo tridesetak godina, a veŠ ima tri milijuna stanovnika. Brazilija je grad s velikim doseljavanjem. Iako je broj sekta u Brazilu u porastu, ipak Brazilija je biskupija s najveŠim brojem katolika. Imamo biskupijsko sjemeniŠte s 206 sjemeniŠtaraca, imamo i sjemeniŠte franjevaČkog reda s tridesetak sjemeniŠtaraca, zatim imamo i jedan pokret koji se sve više Širi u svijetu, a to je neokatekumenski pokret. Veliko je i sjemeniŠte neokatekumenskog pokreta gdje se nalaze 76 sjemeniŠtaraca. SlijedeŠe godine zarediti Še se dvadesetak sveŠenika iz ovog pokreta. Brazilija je u poČetku imala sveŠenika iz svih redova koji su pristizali zajedno s narodom. Brazil sa svojom ogromnom povrŠinom više sliČi na jedan kontinent. Toliko je velik kao same Sjedinjene Države i Europa zajedno. Postoji mjeŠavina raznih naroda i rasa; veŠina je portugalskog, talijanskog i drugih europskih naroda. Imamo i crnaČko stanovniŠtvo koje vuku podrijetlo od robova dovedenih u Šesnestom stoljeŠu, te na koncu domorodaČko stanovniŠtvo ili indiosi. Sve ovo sada Čini jednu mjeŠavinu naroda od kojih 80 % pripada katoliČkoj vjeri.U posljednje vrijeme poČele su se javljati razne sekte. Te sekte su nedefinirane, s jako naglaŠenom diskriminacijom. Nema razlike me­u sektama, jedino imaju razliČite vo­e. Ja mislim da je ovaj fenomen neznatan i prolazan.Protiv ovih pojava sekta imamo izvanredan karizmatiČni pokret koji se zove Obnova u Duhu.

DoŠao sam ovdje sa skupinom od 45 Članova tog pokreta. Najprije smo posjetili Svetu Zemlju, bili smo u Jeruzalemu, Nazaretu i Betlehemu. Mnogo smo molili na tim svetim mjestima. Nakon svakog hodoČaŠŠa u Svetu Zemlju navratimo na kraju u Međugorje. Ovdje u Međugorju se osjeŠa posebna pobožnost prema Gospi. Brazilci su veliki Štovatelji Presvete Djevice, Gospe Kristove Majke. U Brazilu postoji svetiŠte Abresida u kojem se ukazala Gospa i postoje mnoga svetiŠta posveŠena Gospi.

P. B.:Kada ste prvi put Čuli za Međugorju i od koga ste saznali za ovo mjesto?

B. M.:Prije petnaest godina sam prvi put Čuo govoriti o Međugorju. U to vrijeme sam bio u Europi. U Brazilu imamo jednu vojnu katedralu posveŠenu Kraljici Mira. Marija PavloviŠ i fra Leonard OreČ 1991. posjetili su Brazil. Tom prigodom su bili nazoČni blagoslovu kamena temeljca za spomenutu katedralu. KatoliČki radio Brazilija nosi ime Kraljica Mira i ima veliku zaslugu Što mnogi poznaju doga­aje u Međugorju.

P. B.: Jeste li prvi put u Međugorju?

B. M.: Da, ovdje sam prvi put i neoČekivano. Za mene je ovo kao neko malo Čudo Što se nalazim ovdje. Znate ja sam profesor Biblije i sada bih trebao biti na predavanjima u Brazilu, ali neke neobjaŠnjive okolnosti su me dovele ovdje. Za mene i za cijelu skupinu ovo je bilo na neki naČin Čudotvorno hodoČaŠŠe, da možemo dugo i neumorno moliti.

P. B.: Koji su vaŠi dojmovi, kao vjernika, kao biskupa, pastira Crkve?

B. M.:Više puta sam posjetio Lourdes i Fatimu. Vidio sam da je tamo veŠ sve zapravo dovrŠeno, dok su ovdje joŠ uvijek prisutni vidioci, osjeŠa se velika prisutnost Gospe. OsjeŠam da cijelo mjesto i okolina žive za Gospu, zar nije tako? Cijelo mjesto živi za Gospu. Iznena­uje me mjesto koje nije veliko kao Fatima koja je postala veliki grad, ovdje nije tako. JoŠ uvijek se oČuvala jednostavnost oko crkve. JuČer sam bio na ruČku kod me­ugorskih fratara i zadivila me njihova jednostavnost kao i poslije na molitvi i u vrijeme ispovjedi. Imao sam osjećaj kao da se nalazim u prvim crkvama u Jeruzalemu. Ja sam živio i radio u Jeruzalemu dvije godine, kao arheolog i profesor sv. Pisma. Radio sam u sirijskoj pustinji kao kapelan u jednom plemenu Levita. Mislim da me sav taj rad pripremio da sad ovdje mogu osjetiti veliku milost i Gospin blagoslov.

P. B.: Vi kao biskup, pastir Crkve znate da naŠ mjesni biskup nije naklonjen ovim događ­anjima. Smeta li vam to ?

B. M.: Ne, jer postoje i drugi biskupi koji misle drugaČije. Spomenuo bih nadbiskupa Pescare koji je moj veliki prijatelj i svake godine odlazimo na duhovne vježbe u San Marino zajedno s ocem Gobbiem. Svake godine se organiziraju duhovne vježbe za sveŠenike i biskupe, tako da Često do­e i nadbiskup Pescare. Jednom prigodom mi je rekao da je pitao Svetog Oca o ovim doga­anjima. "Sveti OČe Što uČiniti kad vjernici iz moje biskupije Pescara žele Često hodoČastiti u Međugorje", "Őto rade?" - pitao je Sv. Otac. "Mole i idu na svetu ispovjed." "Pa zar to nije dobro?" odgovorio je Sveti Otac. Ja sam radio deset godina sa Svetim Ocem i kardinalom Ratzingerom . Kardinal Ratzinger je prekrasan Čovjek, pun duhovnosti i jako simpatiČan. Ponekad Čujem da za njega kažu da je veoma strog i ozbiljan, ali ja mislim da je on Čovijek koji ima veliko srce. Jednom prigodom sm ga upitao Što misli o ovom pokretu. Odgovorio mi je da se stablo prepoznaje po plodovima, jer dobri plodovi su znak Božje nazoČnosti.

P. B.: Kardinal Ratzinger vam je to rekao ?

B. M.: Da.

P. B.: Za Međugorje ?

B. M.: Da. Za Međugorje i za oca Gobbia. Za oba pokreta.

P. B.: Kada se vratite u Brazil Što Šete reći svojim vjernicima kao biskup, pastir Crkve ?

B. M.: U Brazilu imamo organizirana hodoČaŠŠa za Međugorje, zatim imamo i hodoČaŠŠa u druga svetiŠta. Najbrojnija su hodoČaŠŠa u Međugorje, Što mi je bilo jako zanimljivo i stoga sam sada doŠao zahvaliti se Gospi za ovaj lijepi dar. Smatram da sam ovim dolaskom obradovao veliki broj vijernika u naŠoj biskupiji.

P. B.: Dat Šete im podrŠku pri odlasku u Međugorje ?

B. M.: Naravno. Osim toga u Brazilu imamo tjedna izdanja u kojima se nalaze naj novije vijesti iz Međugorja.Izdanja su besplatna, pa je time i veŠi broj onih koji ih Čitaju.

P.B.: I na kraju, Što biste rekli nama koji ovdje živimo i svakodnevno radimo s hodoČasnicima? VaŠa poruka svim župljanima Međugorja?

B. M.: ObiČno se kaže da nitko nije prorok u svome mjestu. Mnogo ljudi do­e ovdje na molitvu, pa se zapitam žive li i stanovnici ovog mjesta na sliČan naČin. Ponovno se pitam jesu li mladi iz Međugorja svjesni koliko milosti ima ovdje. Mogu li preuzeti svu odgovornost i svjedoČiti jaku vjeru koja im je data od Boga. Odgovornost nije samo na svećenicima, nego na svim župljanima koji su se posvetili Gospi. Ovo bi trebali imati uvijek na umu svi stanovnici Međugorja.

P. B.: Na koncu Vam zahvaljujemo i koristimo prigodu preporuČiti se u VaŠe molitve. U ime svih Čitatelja obaŠavamo naŠe molitve Vama i svim hodoČasnicima koji ovdje dolaze.

B. M.: I meni je bilo veoma drago Što sam bio zajedno sa svima vama, a nažalost veŠ ovog poslijepodneva vraŠamo se u Brazil.

Posjet afričkog nadbiskupa

VeŠ nekoliko godina u Međugorju se susreŠemo s hodoČasnicima iz afriČke zemlje Gabon. U rujnu 1997. hodoČasniČku skupinu pratio je nadbiskup glavnoga grada Libervile-a msgr. Andre Fernand Anguile. U Međugorju se zadržao tjedan dana. Govoreći o svojoj zemlji i svojim dojmovima u Međugorju izme­u ostalog kazao je i ovo:

"Često su mi dolazili vjernici koji su bili u Međugorju. Govorili su mi o svojim iskustvima, donosili knjige i novinske Članke. ProŠle godine hodoČasnici su me pozvali poŠi s njima. Me­utim, ja nisam želio iŠi, buduŠi da mi je bilo poznato da Međugorje joŠ nije priznato. Ove godine doŠao sam s ovom skupinom, i to sasvim svjesno, kao privatna osoba. Äelio sam vidjeti Što se to doga­a. Znam za mnoge dobre plodove Međugorja. Oni koji su dolazili ovamo, nakon povratka kuŠama, postaju svjesniji vjernici i to na svim razinama. I to je ono Što nam je u ovom trenutku najpotrebnije.

Prvo Što me se duboko dojmilo jest molitveni duh ovdje u Međugorju.Vidim hodoČasnike iz cijeloga svijeta. VeČernji molitveni program pokazuje koliko se i kako ovdje moli. I oni koji su u crkvi i oni koji ne mogu stati u crkvu i ostaju vani, pobožno i žarko mole.Vidim mnogo sveŠenika, koji ovdje satima ispovijedaju i pobožnije mole nego Što je to uobiČajeno. Posebno me oduŠevilo mnoŠtvo mladih koji ovdje mole, ispovijedaju se. Ovdje nije teŠko osjetiti nazoČnost Božju i djelovanje milosti, zato se može vjerovati i u nazoČnost Marijinu. SluŠao sam svjedoČanstvo vidjelaca i bio nazoČan na molitvi s Ivanom za vrijeme ukazanja. Oni isijavaju mir i radost. Govore jednostavno, a posebno me se dojmio njihov govor o molitvi. PreporuČili smo se u njihove molitve i zamolili ih da Gospi preporuČe Gabon, sav narod i Crkvu. OpŠi dojam koji sada nosim sa sobom je zaista dobar. Ljudi ovamo dolaze i mnogo mole. OsjeŠa se mir. Ovdje nema turizma. OsjeŠa se Gospin duh i nazoČnost.

Na pitanje :'Őto biste poruČili vjernicima, svećenicima i biskupima?.Msgr. Anguile je odgovorio:' Gospina ukazanja su dobar znak za naŠe vrijeme. Ona nas i preko Međugorja želi pripremiti za treže tisuŠljeŠe i treba Činiti ono Što nam govori. Ako je budemo sluŠali, bit Še dobro i svijet Še imati nadu. Dobro je Što se Gospa ukazuje Vi ovdje, svećenici i vidioci i cijela župna zajednica nastojte ostati vjerni. Postali ste primjerom mnogima. Ovdje se Čini mnogo dobra. PreporuČam se u vaŠe molitve i obeŠajem da Šu moliti za sve vas. A kad se vratim kuŠi onda Šu kazati da sam bio u Međugorju i pozvat Šu vjernike da više mole i poste, da svi zajedno dopustimo da nas Marija vodi u novo vrijeme.'"

Predsjednik biskupske konferencije japana posjetio Međugorje

Predsjednik Biskupske konferencije Japana msgr. Stephen Fumio Hamao posjetio je Republiku Hrvatsku na poziv kardinala dr. Franje KuhariŠa. Tijekom svog boravka u Hrvatskoj 16. kolovoza posjetio je i Međugorje u pratnji veleposlanika Republike Hrvatske u Japanu g. An­elka ŐimiŠa. Nakon obilaska svetiŠta japanski nadbiskup susreo se i razgovarao o me­ugorskim doga­anjima s me­ugorskim župnikom i ostalim franjevcima koji trenutno djeluju u Međugorju. Msgr. Hamao posebno se zanimao za dolazak hodoČasnika iz Japana i ostalih dijelova južne Azije u ovo svjetski poznato svetiŠte. Me­ugorski župnik fra Ivan Landeka darovao je uglednom gostu Fotomonografiju Međugorja i krunice, a ravnatelj Informativnog centra fra Miljenko StojiŠ predstavio je japanskom nadbiskupu najvažnije podatke o me­ugorskim doga­anjima tijekom ovih 16 godina.

Posjet biskupa iz Indije

PoČetkom kolovoza 1997. Međugorje je posjetio biskup iz Indije msgr. Arokiaswamy. U Međugorju se zadržao tjedan dana. Jednu veČer je predvodio misno slavlje kojom prigodom je i propovijedao okupljenim vjernicima. Propovijed msgr. Arokiaswamy donosimo u cijelosti.

"Ja sam biskup iz Indije. Postao sam biskupom prije 21 godinu, a sveŠenikom prije 51.

Äelja mi je posjetiti sva marijanska svetiŠta, sva mjesta gdje se ukazala naŠa presveta Majka. Lurd, koji je najpoznatiji od ovih svetiŠta, posjetio sam 4 ili 5 puta. Posjetio sam tako­er i kapelicu Čudotvorne medaljice. ProŠle godine posjetio sam i Montichiari na sjeveru Italije gdje se naŠa Gospa ukazala kao Rosa mistica. Godinu dana prije toga posjetio sam Fatimu u Portugalu i Garabandal u Őpanjolskoj.

Ove godine imam Čast posjetiti ovo svetiŠte Kraljice mira u Međugorju, zahvaljujuŠi mom prijatelju iz NjemaČke gosp. Benedictu Meieru kojega sam sreo u Montichiari proŠlog studenog. Radostan sam da sam ovdje mogao provesti nekoliko dana u molitvi. Ovdje se osjeŠa ugo­aj vjere, molitve i duboke pobožnosti prema presvetoj Majci, Gospi, kako je vi ovdje zovete.

Me­ugorska poruka je ista kao i drugdje: molitva, pokora i obraćenje. Veliko mnoŠtvo ljudi koji se ispovjedaju i vraŠaju se Bogu, velik su znak nade za buduŠnost Crkve.

U proŠlom i u prijaŠnjim stoljeŠima racionalizam je preplavio svijet. Ljudi su poČeli govoriti da ne postoje takve stvari koje spadaju u podruČje nadnaravnog ili Čudesnog i da se ono Što je smatrano Čudom može razjasniti prirodnim uzrocima, znanoŠŠu. U jednom ovakvom kontekstu Gospa se ukazala u Lurdu i izvela mnoga Čudesa. Kada su znanstvenici pojedina od njih poČeli razjaŠnjavati prirodnim uzrocima, Gospa je izvela joŠ Čudesa i joŠ veŠa Čuda, kao da ih poziva: "Sada, Što vi kažete na ovo... i na ovo"??? Na kraju su znanstvenici morali priznati da oni ne mogu razjasniti one zaČu­ujuŠe doga­aje prirodnim uzrocima i morali su im priznati nadnaravno i Čudesno podrijetlo. Bog je želio Čovjeka vratiti od njegove samodopadnosti prema Njemu samome.

Isto se doga­a i danas. TehnoloŠki napredak doveo je Čovjeka na Mjesec i na Mars. Čovjek se ponosi tehnologijom i misli da nema potrebu za Bogom. PokuŠava pronaŠi zadovoljstvo u razuzdanom zadovoljstvu. No, pronalazi prazninu u sebi, materijalna dobra i težnja za zadovoljstvom ne ispunjaju ga. Pronalazi da samo Bog može ispuniti ovu prazninu i dati mu pravo veselje i duŠevni mir.

Bog Šalje svoju Majku u razliČita vremena na razliČita mjesta da bi ona ljude dovela Njemu samome. Posvuda je poruka ista: molitva, povratak Njemu u povjerenju, pokora i obraćenje. Ovo su evan­eoske vrijednosti, ne možemo naŠi druge. To je razlog da su temeljne poruke u svim marijanskim ukazanjima iste.

U Međugorju su mnogobrojna Čudesa pripisana zagovoru Presvete Majke, Gospe: tjelesna ozdravljenja, obraćenje od greŠnog života prema dubokom krŠŠanskom životu. Činjenica da ovamo neprestano dolaze hodoČasnici i u sve veŠem broju dokaz je da se ovdje dijele Čudesni darovi. Da je to drugaČije, priliv hodoČasnika bi davno prestao.

Mislim da je Chesterton bio onaj koji je kazao: "Neke ljude možete varati Čitavo vrijeme, sve ljude možete varati neko vrijeme, no, ne možete varati sve ljude Čitavo vrijeme".

Ovdje ljudi neprestano dolaze u sve veŠem broju i vraŠaju se s mirom u svojim srcima.

Osobno sam uvjeren da su doga­aji ovdje Čudesnog podrijetla. No, moramo Čekati "službeni" sud Crkve, Što može trajati godinama.Na službeni sud Crkve u sluČaju Lurda Čekalo se vrlo dugo - blizu 50 godina. Me­ugorski doga­aji stari su tek 16 godina. Crkva je spora, ali nije zabranila hodoČaŠŠa.

Ono Što me najviše žalosti i zadaje mi boli jest negativni stav mjesnog biskupa, kako ovoga sadaŠnjeg, tako i njegova predČasnika. Molimo se da se promijeni ovaj negativni stav. Papa privatno potiČe hodoČaŠŠa u Međugorje. Privatno ih je on odobrio. Ovo je dovoljno za nas za sada.

Utecimo se žarko Presvetoj Bogorodici da nas preoblikuje prema slici svoga Sina Isusa da bismo živjeli prema evan­eoskim vrijednostima ljubavi, opraŠtanja i solidarnosti i bili Isusovi svjedoci me­u ljudima s kojima živimo.

Danas je svetkovina sv. Lovre, glasovitog ­akona i muČenika rane Crkve. BuduŠi da je danas nedjelja ne slavi se njegova svetkovina. Asistirao je u euharistiji Papi Sikstu II (Čiju smo svetkovinu slavili prije tri dana. Bila su mu tako­er povjerena materijalna dobra Crkve i briga za siromaŠne.

Bilo je preneŠeno rimskom caru da Crkva ima veliko bogatstvo; car je želio sebi prigrabiti crkvena dobra. Poslao je jednoga svoga službenika da mu kaže: "Lovro, Čuo sam da Crkva posjeduje veliko bogatstvo i dobra. MožeŠ li mi ih pokazati"? Lovro mu je rekao da Še mu ih pokazati nakon tri dana. Službenik je bio vrlo sretan. Četvrti dan Lovro je skupio sve rimske siromahe, bogalje, kljaste, slijepe i njima sliČne u rimskom okrugu i pokazao ih rimskom službeniku govoreći: "Ovo je riznica Crkve". Službenik je bio bijesan Što ga je Lovro nasamario pa je naložio da bude muČen na željeznoj reŠetki s vatrom ispod. PriČa se da je u jednom trenutku Lovro rekao svojim muČiteljima: "Jedna je strana službeno ispeČena, okrenite drugu stranu i jedite". Umro je kao glasoviti muČenik.

Pazimo na siromahe, vidimo u njima Krista koji pati i pomozimo im, kao Što bismo pomogli Kristu. Isus je rekao: "Sve Što ste uČinili jednome od ovih najmanjih, meni ste uČinili". To je ono Što Majka Terezija Čini u slamovima Kalkute. Prepoznajmo Isusa u siromaŠnima koji pate i pomozimo im koliko možemo.

Crkva moli u svojim službenim molitvama da budemo saČuvani od strasti i pokvarenosti, kao Što je Lovro bio saČuvan od vatre.

Neka nas Gospodin po zagovoru Blažene Djevice, Gospe, oslobodi od vatre strasti i pomogne nam voditi dobar krŠŠanski život."

Posjet kolumbijskg nadbiskupa

Za 16. obljetnicu ukazanja Međugorje je posjetio i jedan kolumbijski nadbiskup. Evo Što je tom prigodom izjavio:

"Ja sam Fabio Betancourt Tirado, nadbiskup Manizalesa iz Kolumbije. DoŠao sam sa skupinom hodoČasnika u kojoj su 4 sveŠenika, 52 vjernika i ja. Nakon hodoČaŠŠa u Svetu Zemlju odluČili smo posjetiti ove krajeve, a posebno ovo svetiŠte. Na putu smo prema Rimu, gdje trebam primiti nadbiskupski Štap 29. lipnja. Ovo je prvi put da dolazim u ovo mjesto. Ovdje osjeŠam nazoČnost Božju. To je ona ista nazoČnost koju sam osjeŠao i u drugim marijanskim svetištima, kao u onim iz moje domovine Kolumbije, isto tako u onim iz drugih krajeva svjeta kao u: Fatimi, Lourdesu i Loretu. OsjeŠam Božju milost koju daruje svojim vjernicima posredstvom Svoje Svete Majke, Djevice Marije. Vidim jako puno djece, mladih, odraslih i starih koji se dolaze moliti Djevici Mariji. Njoj predaju svoje potrebe, svoje probleme sa sigurnoŠŠu da mogu Njezinim zagovorom doŠi do Gospodina.

Nisam upoznao u cijelosti me­ugorsku poruku. Sigurno je da nas Djevica Marija poziva sluŠati Gospodina. Govori nam o miru i o obraŠenju, a to je neŠto Što je Bog uvijek tražio od Čovjeka i Što nastavlja tražiti posredstvomCrkve. Gospa traži pomirenje i bilo bi dobro da možemo pozitivno odgovoriti na taj poziv. Preko Djevice Marije Gospodin ponovno traži od nas da se obratimo i budemo nositelji mira."

 

Source: © Information Centre "Mir" Medjugorje ( www.medjugorje.hr ^ )

 


Wap Home | Ažuriranja  | Međugorje  | Poruke  | Članake i Vijesti  | Videos[EN]  | Galerija[EN]

Powered by www.medjugorje.ws